Šta su bakterijske infekcije kože?
Bakterijske infekcije kože su oboljenja izazvana prisustvom patogenih bakterija koje prodiru u epidermis i/ili dermis, izazivajući lokalnu ili sistemsku upalnu reakciju. Najčešći uzročnici su:
- Staphylococcus aureus (uključujući MRSA)
- Streptococcus pyogenes
- Ređe: Pseudomonas, Corynebacterium, Cutibacterium acnes
Bakterijske infekcije kože mogu brzo napredovati, naročito kod dece, dijabetičara i imunokompromitovanih pacijenata.
Najčešće bakterijske infekcije kože
1. Impetigo
- Površinska infekcija, česta kod dece
- Početak kao crvenilo, zatim mehurići koji pucaju i stvaraju zlatnožute kraste
- Visoko zarazna; prenosi se kontaktom
2. Folikulitis
- Površna infekcija folikula dlake
- Sitni crveni čvorići ili pustule u korenu dlake
- Može nastati nakon brijanja, znojenja ili boravka u bazenima
3. Furunkul i karbunkul
- Dublja infekcija folikula dlake
- Bolni nodusi sa gnojnim sadržajem
- Karbunkul predstavlja više međusobno spojenih furunkula
4. Celulitis i erizipel
- Infekcija dubljih slojeva kože (dermis i potkožno tkivo)
- Simptomi: crvenilo, otok, toplota, bol, povišena temperatura
- Erizipel ima jasno ograničene ivice; češći kod starijih pacijenata
5. Ektima
- Dublja forma impetiga sa ulceracijama
- Češća kod slabijih higijenskih uslova ili imunodeficijencije
6. Bakterijska superinfekcija dermatoza
- Pogoršanje crvenila, gnoja i krastica
- Često kod atopijskog dermatitisa, ekcema, psorijaze
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnozu postavlja dermatolog na osnovu kliničkog pregleda. Po potrebi se rade:
- Bris promene – mikrobiološka kultura i antibiogram
- Dermatoskopija – kod folikulitisa i atipičnih infekcija
- Krvne analize – kod sumnje na celulitis sa sistemskom reakcijom
- Biopsija kože – kod rezistentnih, dugotrajnih ili atipičnih lezija
Terapija bakterijskih infekcija kože
Terapiju uvek propisuje dermatolog na osnovu kliničkog stanja pacijenta. Navedene informacije predstavljaju opšte smernice i ne smeju se koristiti za samostalno lečenje.
1. Topikalni antibiotici
- Mupirocin
- Fusidinska kiselina
2. Sistemski antibiotici
- Penicilini
- Cefalosporini
- Klindamicin
- Doksiciklin
3. Higijensko-sanitarne mere
- Pranje kože
- Izbegavanje deljenja peškira i brijača
- Upotreba antiseptika (hlorheksidin)
4. Lečenje hroničnih nosilaca bakterija
- Lokalni mupirocin kod nosilaca Staphylococcus aureus
Koje su moguće komplikacije?
- Apscesi i flegmone
- Bakterijemija i sepsa
- Ožiljci i postinflamatorne promene
- Hronične infekcije kod dijabetičara
- Ponavljajući erizipel
Zaključak
Bakterijske infekcije kože ne treba lečiti samoinicijativno. Bez pravilne dijagnoze i ciljane terapije mogu se proširiti i dovesti do ozbiljnih komplikacija. Pregled dermatologa je ključan u ranoj identifikaciji, izboru terapije i prevenciji recidiva.